Uesiliana Tu'u-moe-Lau

Hits: 49192

Ko e kaveingá ko e Uesiliana Tuʻu-moe-Lau. Pea ‘oku ou fiefia ai koeʻuhí ko e ha mai, ko e lea eni ‘oku vaofi ‘aupito mo e fakakaukau ‘o e lea muli ko e resilient. Ka ‘alo malie, ‘oku tuʻu-moe-lau. Pea ka ‘aoʻaofia mo faʻafaʻaki malohi mai ‘a e matangí, pe aake ‘a e peaú pe ngalulululu e fonuá, ‘oku kei fakahaaʻi ai pe e tuʻu-moe-laú. Hange ko e lau ‘a e Himí, “tuku ‘a faingataʻa ke haʻu, ‘oua e hohaʻa ka lave mai, tuaiʻaekemo kuo pau, ha ivi ‘e feʻunga ai.”

‘Oku kakato ‘i he taʻú ni e taʻu ‘e hongofulu hono talanoaʻi e Visone ‘a e Siasí mo ‘ene ngahi kaveinga ngaué (pe Misioná). Pea ‘oku ‘ikai ‘uhinga eni naʻe ‘ikai ha visone ‘a e Siasí ‘i he kuohilí, ka ko hono fakaivia pe e visone naʻe tuku-lotoʻi ‘i he laumalie mo e fakakaukau ‘a e matuʻa ‘i he kuohilí. Ko e meʻa lelei ‘etau manatu kiate kinautolú he ‘oku nau fakamanatu mai e Uesiliana Tuʻu-moe-Laú.

Naʻe isolate e kau lotu Uesilianá ‘i Haʻapai, pea tapui ke ‘oua te nau mavahe mei he ‘api naʻe tauhi ai kinautolú—ko e ‘api ‘o Faifekau Tevita Tonga Mohenoá ‘i Pangai. Ko e tauteaʻi ia kinautolu koeʻuhí ko ‘enau lotu Uesilianá. Ko honau tokolahí ko e toko 30 nai, pea ‘iai mo e kiʻi fanau ‘e toko 5. Naʻe kau ai ʻa e ‘Alo fefine ‘o e Tuʻí, mo e ongo faifekau ko Sione Latu II mo Samisoni Mahe. Naʻe lahi honau ngaohi koviʻí ka naʻe toe malohi ange ai ‘enau hakeakiʻi ‘a e ‘Otuá ko e tuʻukimuʻa ‘i he meʻa kotoa pe.

Naʻe fakaʻaliʻali kia Tevita Tonga Mohenoa, kapau te ke liʻaki e Uesilianá ka ke hiki mai, ʻe foaki kiate koe ha tuʻunga maʻolunga mo lelei, pea te ke hoko ko Faifekau Sea ‘i he Siasi foʻoú, pea te ke maʻu vahenga lelei, pea 'e 'iai mo e ngaahi lelei kehekehe pe te ke moʻu. Kae pehee ʻe he Faifekaú ni, “ʻOku ou manako pe ʻi he vahenga lahí mo e ngaahi meʻa leleí... ka te u fiemalie pe ke u mate ʻi haʻaku fai ha meʻa ʻoku hala.” Naʻa ne hakeakiʻi ‘a e ‘Otuá 'o ‘ikai tuku ‘i ha tau, pe afe ha koloa—he ko e Uesiliana Tuʻu-moe-Lau!

Ko e faifekau ko Siosiua Lolohea ‘i Talafoʻou naʻe tala, tapu ke ne lotu. Ka ʻi he hili ‘ene ʻuluaki himí, naʻa ne punou hifo leva ke lotu. Lolotonga ʻene lotú naʻe hu atu ha tangata, ‘o ne tukiʻi mo tekelele ‘a e faifekaú ni, pea ne toho ia (fakatapu) ki tuʻa mei he Falelotú, pea ne fanongo ki he kaila mei he tafaʻakí, “Tamateʻi! Tamateʻi!”

‘Oiseuke! ‘a e mamahi ‘a e kakai naʻe lotu muʻa. Naʻe sipiʻi, manukiʻi, tutu, mo kilisi ua! Ka naʻe ‘ikai te nau foʻi, he naʻa nau maʻu ‘a e plomesí. ‘O nau malolo ki Langi, ‘i he ‘api ‘o e Tamai.

Ko e fineʻeiki mei ‘Eua ko ‘Akanesi Kaufoʻou. Naʻe taa fakamamahiʻi ia ʻi he fono ʻa e koló. Pea naʻe haha ia ʻo ne to ki lalo, kae kei fai pe taá. Pea naʻe fehuʻi ange kia ʻAkanesi, “Te ke kei Uesiliana pe?” Pea tali ʻe ʻAkanesi, “ʻOku ou kei mahuʻinga ange pe ʻi hoku Uesilianá ʻo laka ‘i heʻeku mahuʻingaʻia heʻeku moʻuí. ʻE sai pe ia, ʻokapau te mou tamateʻi au.” Tangane tali, he ko e Uesiliana Tuʻu-moe-Lau!

Naʻe ‘omi e fefine ko Sioana Havea mei ‘Utui, Vavaʻu, ‘o tuku pilisone ‘i Pangai koeʻuhí ko ‘ene pikitai ‘i hono Uesilianá. Hili e ‘aho ‘e 11, naʻe ‘ave ia fakataha mo ha niʻihi kehe ki Tofua, pea tuʻutuʻuni ke nau taki 100 e kato mahoaʻa Tonga. Neongo e faingataʻá mo e mamafa honau tauteá, ka naʻa nau kikitaki atu, ‘o ‘ikai fiu he faingataʻá. Ne nau lau ‘a e Tohí ‘o manatu, ki he kau fononga muʻá. Naʻa nau maʻu ‘a e talaʻofá. Naʻa nau ngaue pe ki ai, ‘o nau malolo ki Langi ‘i he ‘api ‘o e Tamai.

Ko ‘etau visoné eni naʻe hapai ‘e he kau Uesiliana kuo u lave ki aí (pea ‘oku tokolahi ‘aupito e ngahi hingoa ke tau tokanga ki aí). He ‘oku tukupa ‘a e Siasi Uesiliana Tauʻataina ‘o Tongá ke hakeakiʻi ‘a e ‘Otuá ko e tuʻukimuʻa ‘i he meʻa kotoa pe, pea ‘oku fakaivia hono kau memipá ‘e he Laumalie Maʻoniʻoní, ke nau fakahaaʻi hono ivi fakamoʻuí ‘i he lotu, ako mo e ngaahi ngaue tokoni kotoa pe, ke nau aʻusia ai ʻa e kakato ‘o e moʻuí pea ke maʻu foki ke lahi ‘aupito.

Kau Taki Potungaue, ko ‘etau visoné eé, ke tau hoko ko e kau Uesiliana ‘oku tukupa ke hakeakiʻi ‘a e ‘Otuá ko e tuʻukimuʻa ‘i he meʻa kotoa pe. Ka ko e ha e tukupa? Ko e faʻahinga moʻui fefe ia, ‘a e moʻui tukupa? ‘Oku ‘iai e meʻa ia ‘oku huʻufataha ki ai ‘ene tokangá, pea kuo hiki fuʻu ‘ene moʻuí ‘o tuku ki he meʻa ko iá. Pea ka nau ka talaloto mai, ko ‘enau leá ‘eni ‘e peheé, Ko hoku lotó ia! Ko ‘eku tuʻutuʻuni eni ki he meʻa te u faí... ke hakeakiʻi ‘a e ‘Otuá ko e (rather than ke) tuʻukimuʻa ‘i he meʻa kotoa pe.

Ko e tukupa ‘a e Uesilianá ko hono fokotuʻu ‘a Sisu Kalaisi toko taha pe ko e tuʻukimuʻa ia ‘i heʻene meʻa kotoa pe ‘oku fai. Pea ‘oku ‘ikai hano ua, ha taha ke tatau, pe taha kakunga. Ko Kalaisi toko taha pe ‘oku fika ‘uluaki ‘i heʻene meʻa kotoa pe. ‘I heʻene fakakaukaú (...mo e lea/talanoa, sio, fanongo, pea ‘ilonga pe ha ngaue te ne fai) ‘oku tuʻukimuʻa (mo langilangiʻia) ai pe ‘a Kalaisi.

Ko e fehuʻí, pe ‘oku malava nai ke teuteuʻi ha kau Uesiliana peheé? ‘Oku malava? ‘Oku ou tui ‘oku tatau pe ‘etau fakakaukaú, ‘oku malava ka ko e ngaue lahi mo faingataʻa. Pea heʻikai lava ke tau ikuna e ngaue ko iá ‘aki pe hotau iví mo hotau mafaí. Ko e ivi mo e malohi ‘a e Uesilianá ‘oku mei he Laumalie Maʻoniʻoní ia. ‘Oku mahuʻinga ke tau maʻu ivi mei he Laumalie ‘o e ‘Otuá.

Ko e Laumalie Maʻoniʻoní ko e ‘Otuá pe ia, pea ‘oku tau fakafetaʻi ‘i he talaʻofa ko iá. He kuo hoko mai hotau malohingá he ‘Aho ‘o e Penitekosí, pea fakaivia ai e kau Akó ‘o nau hakeakiʻi ‘a e ‘Otuá ko e tuʻukimuʻa ‘i he meʻa kotoa pe. Pea naʻe toe hifo foki ‘i ‘Utui (Vv), pea aʻu mai ki Haʻapai mo Tongatapu. Naʻe fakaivia ai ‘a Jioeli Bulu mo e fuʻu kau Tonga misinale tokolahi (200 tupu nai) naʻa nau ‘ave e lotú ki Fisi, Haʻamoa, Solomone, Papua Niukini mo e ngahi ‘otu motu Pasifikí. Ko e kau Uesiliana naʻe fakaivia ‘e he Laumalie Maʻoniʻoní.

‘Oku ‘ilonga pe e kakai kuo fakaivia ‘e he Laumalie Maʻoniʻoní. ‘Oku ‘ikai lau e kafó. ‘Oku ‘ikai lau e ongosiá mo e mafasiá, he ‘oku nau ongoʻi pe ‘i honau lotó ‘oku nau maʻu ivi mo malohi, pea ‘oku nau fiefia. {tangata Haʻapai naʻe ‘ikai lava ‘o mohe koeʻuhí ko ‘ene ongoʻi ‘i hono lotó e faʻahinga fiefia ‘oku faingataʻa ke fakamatala}

Fefe koe? Kuo ke aʻusia nai e faʻahinga fiefia ko iá? Ko ‘etau maʻu e ivi ko iá ‘oku tau vekeveke pe ke fai ha meʻa ke langilangiʻia ai ‘a e ‘Otuá. Pea ko e kakai peheé ‘oku ha e ivi fai fakamoʻui ‘a e Laumalié ‘i heʻenau lotú, mo e akó, pea ha foki ‘i he ngahi ngaue tokoni ‘oku nau faí. Ko e niʻihi ‘oku tukufakaholo e ivi (pe tapuaki) ko iá ‘i honau familí, pea ‘oku tau fakamoʻoni ki honau niʻihi he ‘ahó ni.

Ka ‘oku ‘ikai ko e tefitoʻi ‘uhinga eni ‘etau tukupa, koeʻuhí ke tau monuʻia pea tukufakaholo ‘i hotau familí ha tapuaki (neongo ko e lelei ia ‘oku maʻu ‘e he kau lotu moʻoní). Ka ko e kotoa e ngahi meʻa kuo u lave ki aí, ‘etau tukupaá mo e foaki kakato ‘etau moʻuí ke fakalangilangiʻi ‘a e ‘Otuá, pea tuʻukimuʻa ‘a e ‘Otuá mo hono fakaivia kitautolu ‘e he Laumalie Maʻoniʻoní... ko e taumuʻá ke tau maʻu ‘ekitautolu (mo e Siasí) ‘a e Moʻui Taʻengatá—ko e moʻui ia ‘oku lahi ‘aupitó ‘a e moʻui taʻengatá.

(Retreat kumi ivi 'a e Ako fakaKalisitiané mo e 'Evangelio, 2023)

Words of Wisdom

johnwesley3

Do not allow yourself one thought of separating from your brothers and sisters, whether their opinions agree with yours or not. John Wesley

motherteresa1

Mother Teresa replied, “I don’t talk, I simply listen.....[God] doesn’t talk. He also simply listens."

Kau Unga Ngāué

  • 1. Ke ke fai manava-kavakava. ‘Oua na‘a ke nofo noa ‘i ha taimi. ‘Oua na‘a ke ngāue ta‘e ‘aonga. ‘Oua na‘a ke maumau‘i ha taimi, pe te ke li‘aki ia ‘i ho‘o nofo noa pē ‘i ha potu.
  • 2. Ke ke mo‘ui fakama‘uma‘u. Ke ke kaveinga‘aki ‘a e mā‘oni‘oni ki he ‘Eikí. Faka‘ehi‘ehi koe mei he fakavā ta‘e ‘aongá mo e ngaahi lea ta‘e taaú
  • 3. Ke si‘i ho‘o fa‘a talanoa mo e kakai fefiné, kae ‘uma‘ā mo e kau finemuí ‘a e kau faifekau tangatá, pea ki he kau faifekau fefiné ke si‘i ho‘o fa‘a talanoa mo e kakai tangatá, kae ‘uma‘ā mo e kau talavoú.
  • 4. ‘O ka hokosia ha‘o teu mali, fai mo lotu ki he ‘Eikí, pea fakahā ki he Kau Faifekaú, he ko e me‘a ia ke fai tokanga pea fakakaukau‘i ‘i he loto ‘apasia ki he ‘Otuá.
  • 5. ‘Oua na‘a ke mahalo kovi ki ha taha kae ‘oua ke hā mo‘oni mai hono fakamo‘oní. Vakai ke ‘oua na‘a ke tui ngofua ki ai. Ke ke feinga ke ke mahalo lelei ki he me‘a kotoa pē. Ke ke ‘ilo ‘oku tau pehē, ‘oku kau tokua ‘a e fakamaaú kiate ia ‘oku faingata‘a‘iá.
  • 6. ‘Oua na‘a ke lau‘ikovi‘i ha taha: ‘o ka ke ka fai pehē, ‘e keina koe ‘e ho‘o leá ‘o hangē ko ha kainiloto: fakama‘uma‘u ‘i ho lotó ho‘o laú kae ‘oua ke mo fe‘iloaki mo ia ‘a ia ‘oku kau ki ai ho‘o laú.
  • 7. Tala kiate kinautolu ‘a e me‘a ‘oku ‘iate koe ‘oku nau faihala aí kae fai pē ‘i he ‘ofa pea fai ‘i he totonu pea fai ke vave telia na‘a nofo ia ‘o fakakovi‘i ho loto ‘o‘oú. Fai ke vave ke li‘aki ‘a e fai mei he lotó.
  • 8. ‘Oua na‘a ke fie‘eiki. Ko ia ‘oku malanga‘aki ‘a e Kosipelí ko e tamaio‘eiki ia ki he kakai kotoa pē.
  • 9. ‘Oua na‘a ke mā ‘i ha me‘a, ka ko e angahalá pē. ‘Oku ‘ikai ha kovi ‘i ha ngāue ‘e taha, pe ko e tā fefie, pe ko e ‘utu vai ‘o ka fai mo e loto lelei.
  • 10. Fai ‘a e ngaahi me‘a ‘i hono taimi totonu. Tokanga ki he fai‘anga ‘o e me‘a kotoa pē. Pea ‘oua na‘a ke feinga ke fakatonutonu ‘etau ngaahi tu‘utu‘uní kae fai mo‘oni ki ai ke ‘ata‘atā ho konisēnisí.
  • 11. Ko ho‘o ngāue totonú ke fakamo‘ui ‘a e ngaahi laumālie ‘o e kakaí, ko ia ke ke nima mo e va‘e pea fai fiefia. ‘Alu kiate kinautolu ‘oku masiva fakalaumālié kae fuofua fai kiate kinautolu ‘oku masiva tahá.
  • 12. ‘Oua na‘a ke fai ha me‘a ‘o hangē ko ho loto ‘o‘ou kae fai ‘a e me‘a kotoa pē ke ngali ko e foha koe ‘o e Kosipelí, pea fai fakataha mo ho kaungā lotú. Kapau ko e foha koe, pea tā ‘oku ngali ke ke ngāue‘aki ho taimí ‘o fakatatau mo e ngaahi me‘a kuo tu‘utu‘uní: ‘io, ‘i ho‘o fa‘a malanga mo e ‘a‘ahi ki he kakaí, pea mo e fa‘a lautohi mo e fakalaulauloto pea mo e fa‘a lotu.

Jesus, the ONLY way!

  • sinseparates
  • gooddeeds
  • bridge

Daily Readings

Lau Folofola Faka'aho
  
:

"Grace"

Grace is the “the free and unmerited act of God through which we, the fallen creatures, are restored to God’s original favour” -- John Wesley.

  • Slide02
  • Slide03
  • Slide07
  • Slide03
  • Slide14
  • Slide18
  • Slide04
  • Slide05
  • Slide06
  • Slide09
  • Slide05
  • Slide16
  • Slide19
  • Slide11
  • Slide07
  • Slide15
  • Slide08
  • Slide22
  • Slide20
  • Slide13